Darivanje krvi
Farmaceutska djelatnost kontakti
Brzi kontakti
 |
Petrova 3, 10000 Zagreb
tel.: +385 (0)1 46 00 333
fax: +385 (0)1 46 33 286
Radno vrijeme:
pon – pet: od 07:30 do 19:00h;
sub: od 07:30 do 15:00h. hztm@hztm.hr
01.12.2005
1. PROSINAC –SVJETSKI DAN AIDS-a
ZAUSTAVIMO AIDS- ODRŽIMO OBEĆANJE
UNAIDS organizacija pri Ujedinjenim narodima je prije 17 godina ustanovila 1. prosinac danom AIDS-a. Na taj dan skreće se pažnja stanovnika zemalja članica na činjenice vezane uz AIDS epidemiju. Svake se godine ovom danu pridružuje posebno geslo. Ove godine je to «Zaustavimo AIDS – održimo obećanje».
O kojem se obećanju radi i tko ga je dao?
Na zasjedanju UN u lipnju 2001.g. 189 članica obvezalo se na akcije prevencije širenja HIV infekcije, liječenja inficiranih i oboljelih, čuvanja ljudskih prava i zaštite osoba inficiranih HIV-om i oboljelih od AIDS-a. Ove su aktivnosti trebale polučiti slijedeće:
- smanjiti učestalost infekcije među osobama između 15-24 godine za 25%
- osigurati pristup informacijama vezanim uz AIDS osobama između 15-24 godine kako bi izgradile sposobnost prepoznavanja rizika od prijenosa HIV-a za 90%
- smanjiti učestalost infekcije djece rođene od HIV pozitivnih majki za 20%
- osigurati dotok 7-10 milijardi $ za siromašne zemlje s visokom učestalosti infekcije, za programe prevencije
2003. godine Svjetska zdravstvena organizacija i UNAIDS obznanili su cilj svojih aktivnosti do kraja 2005. pod nazivom «3 do 5». Naime, procjenili su da će prikupiti dovoljno sredstava kako bi 3 milijuna inficiranih dobilo lijek do kraja 2005. Svi ciljevi nisu dosegnuti i stoga je nastao poziv za održanjem datih obećanja.
Pored toga, postoji i globalni milenijski cilj u spriječavanju širenja AIDS-a kojim se 2015. godina smatra godinom u kojoj se epidemija treba početi povlačiti.
Podaci o kretanju epidemije poznati su za 2004. godinu, dok za 2005. godinu postoje samo procjene WHO i UNAIDS organizacija.
- Smatra se da u svijetu ima 40,3 milijuna zaraženih HIV-om, od kojih 38 milijuna odraslih (20,5 milijuna muškaraca, 17,5 miljuna žena i 2,3 milijuna djece).
- Smatra se da se tijekom 2005. zarazilo oko 6 milijuna ljudi HIV-om, od čega 700 000 djece.
U nekim zemljama Europe došlo je do značajnog porasta novoinficiranih osoba u 2004. godini. U Francuskoj je 2004. zabilježeno 7000 novih infekcija što je za 16% više nego u 2003. godini. U Francuskoj je ukupno zaraženo oko 150 000 osoba. U Velikoj Britaniji zaraženih je oko 58 300, a novih u 2004. bilo je 7275 što je neznatan porast u odnosu na 2003. (7217 slučajeva) godinu.
Podaci za Hrvatsku, za 2004/2005. godinu, prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Registar za HIV/AIDS, prikazani su u tablici i na grafikonima.
Nadzor nad epidemijom HIV/AIDS-a u Hrvatskoj provodi se sustavno od 1986., tada je ustanovljen Program suzbijanja i sprečavanja AIDS-a u RH, koji je 2003. temeljem UN Deklaracije o obvezama prema HIV/AIDS-u zamijenjen Nacionalnim programom prevencije HIV/AIDS-a. Vlada RH donijela je na sjednici 28.listopada 2005. Nacionalni program za period od 2005. do 2010.
Temeljni ciljevi programa odraz su specifičnih potreba RH, epidemija u RH još je uvijek niska, što podrazumijeva jačanje preventivnih mjera u populacijama s povećanim rizikom.
Glavni ciljevi Programa su:
1. Prekidati transmisiju HIV-a među ovisnicima o opojnim drogama i povremenim uzimateljima opojnih droga primarnom prevencijom i programima smanjenja štete.
4. Smanjiti rizik prijenosa među muškarcima koji imaju spolne odnose s drugim muškarcima.
5. Smanjiti rizik od prijenosa infekcije među heteroseksualnim muškarcima i ženama koji dugo borave izvan Republike Hrvatske ili daleko od svoje obitelji i svojeg seksualnog partnera.
6. Smanjiti rizik od prijenosa infekcije među prostitutkama i otklanjati uvjete za nastanak i povećanje prostitucije u državi
7. Smanjiti na najmanju moguću mjeru rizik prenošenja HIV-a s majke na dijete.
8. Onemogućiti prijenos HIV-a krvlju i krvnim derivatima te imunobiološkim preparatima i nastaviti s mjerama protiv nozokomijalnih infekcija.
9. Smanjiti rizična ponašanja među spolno aktivnim stanovnicima Republike Hrvatske sa posebnim edukacijskim programima usmjerenim na pojedine podgrupe.
Iz povijesti AIDS-a:
Kako je došlo do infekcije HIV-om?
(HIV = Human Immunodeficiency Virus; hrvatski: virus humane imunodficijencije)
HIV spada u grupu Lentivirusa u kojoj je nalazi i grupa virusa koji napada majmune tzv. SIV (Simian immunodeficiency virus).
Danas se smatra da je HIV sljednik SIV virusa. Istraživanja su proveli stručnjaci s Alabama sveučilišta koji su bili u mogućnosti ispitati zamrznuto tkivo čimpanzi. U nekima su dokazali SIV koji je bio gotovo identičan HIV-u. Daljnjom analizom porijekla čimpanzi ustanovljeno je da su iz roda Pan troglodita svojedobno čestih u zapadnom icentralnom dijelu Afrike. Kako danas čimpanze veoma rijetko imaju SIV infekciju, ne zna se da li su bile originalni rezervoar infekcije.
Istraživanja Paul Sharp-a s Nottingham-skog sveučilišta i Beatrice Hahn s Alabama sveučilišta pokazuju da su čimpanze bile zaražene s dva SIV-a od kojih je rekombinacijom nastao HIV. Čimpanze su vjerojatno SIV-om zarazili drugi majmuni koje su lovile i ubijale. S čimpanze na čovjeka prenešena je infekcija konzumiranjem čimpanzinog mesa.
Druga do sada nepotvrđena povezanost čimpanze i čovjeka u HIV epidemiji je mogući prijenos HIV-a vakcinom protiv dječje paralize (Chat vakcina). Ova vakcina, proizvedena na bubrezima čimpanzi u Belgiji, primjenjena je u zemaljama Afrike pod belgijskom upravom što je mogao bit način širenja među ljudima. Ispitivanja spremljenih uzoraka ove vaccine 2001. nisu potvrdila ove sumnje.
Koji su dokazi o najranijim slučajevima HIV infekcije?
- Plazma muškarca zaražena HIV-om uzeta 1959 u Kongu.
- Tkivo mladića umrlog 1969. zaraženo je HIV-om u St. Lous, SAD.
- Tkivo norveškog mornara zaraženo HIV-om umrlog 1976.
Danas se smatra da je infekcija u ljudi počela između 1940. i 1950. godine, ali ima znanstvenika koji misle da infekcija u ljudi traje već više od 100 godina.
Što je pridonijelo globalnom širenju infekcije 1980.-1985.?
1.Međunarodna putovanja koja su omogućila brzo širenje HIV-a spolnim putem.
2.Industrija koja je proizvodnjom faktora zgrušavanja iz krvi plaćenih davatelja krvi, iz siromašnih i nerazvijenih afričkih zemalja, omogućila širenje infekcije u populaciju hemofiličara.
3.Uporaba intravenskih droga koja se od rata u Vijetnamu 1970-tih počela značajno širiti svijetom.